Za Lazarevu pećinu vezane su mnoge legende od kojih jedna čak kaže da se u ovoj pećini krije blago koje je hajduk Lazar nekada davno ukrao od Turaka.. Da li je to istina ili ne još uvek ne znamo ali ipak nesumnjivo je da nas očarava unutrašnjost ove bogato ukrašene pećine.

Lazareva pećina se nalazi u blizini Bora, nedaleko od sela Zlot u Lazarevom kanjonu. Pripada sistemu Zlotskih pećina koji broji 222 pećine i jedina je među njima koja je otvorena za javnost.

Pećina je duga 1592 m i deli se na dva kanala, suvi i rečni. U njoj se nalaze čak 24 vrste slepih miševa od ukupno 27 koliko se nalazi u Evropi. Deo pećine u kojem oni stanuju zatvoren je za posetioce radi očuvanja ekosistema.

U Lazarevoj pećini pronađeni su i oružje, nakit i grnčarija koji potiču iz perioda između bakarnog i gvozdenog doba, kao i okamenjene kosti praistorijskih lavova i medveda koji su nekad naseljavali ovu teritoriju i koje ćete čak imati priliku i da pipnete ako posetite ovu pećinu.

Kako je pećina bila skrovište hajduka legenda kaže da su Turci zagradili ulaz u pećinu da se hajduci više ne bi mogli kriti u njoj ali im je planove pokvarila reka koja je iznenada baš tuda potekla i porušila pregradu i time oslobodila put hajducima. Takođe tu je i legenda o „Devojačkoj sobi“ u kojoj su hajduci krili devojke da ih Turci ne bi odveli u harem. Prilaz do „Devojačke sobe“ se postepeno sužava sve dok ne postane toliko uzak se kroz njega može provući samo jedna osoba. Po legendi Turci bi, kada bi došli dotle, prvo proturili glavu koju bi dočekala sablja.

Što se tiče pećinskog nakita Lazareva pećina ni malo ne zaostaje za obližnjom Verkinjicom. „Zmaj“, „Bizonova glava“, „Luster“, „Slapovi“, „Fontana“, „Dirigent“, „Orkestar“ i „Lazareva kula“ samo su neki od naziva dvorana koje se nalaze u ovoj pećini.
U dvorani koja se naziva „Čipka“ nalazi se veliki broj kadica ispunjenih vodom koja svetluca u raznim bojama sa posebnim sjajem. Za sreću u ljubavi može se baciti novčić u fontanu.
Lazareva pećina je zajedno sa Lazarevim kanjonom zaštićena kao spomenik prirode.
3. KOMENTARI